Ovim putem obavještavamo sve članove Udruge “Zaboravljeni branitelji” kao i sve druge zainteresirane kako je rukovodstvo Udruge “Zaboravljeni branitelji” pokrenulo akciju kojom će svi članovi naše udruge kao i svi zainteresirani moći na proljeće dobiti sadnice i sjeme smilja za sadnju.
Isto tako ovim putem obavještavmo naše članove kao i sve druge zainteresirane koji nisu u mogućnosti platiti oranje, frezanje i druge troškove vezane za sadnju smilja kako će naša udruga snositi te troškove za naše članove.
Članovi naše udruge i drugi zainteresirani koji nisu u mogućnosti obrađivati zemlju u svom vlasništvu zbog nedostatka radne snage ili drugih razloga moći će uz dogovor s rukovodstvom udruge zemlju ustupiti udruzi uz obostrani pismeni ugovor.
Svi zainteresirani mogu se obratiti putem mobitela Predsjedniku Udruge zaboravljeni branitelji ŽZH gosp.Vladi Marušiću i Predsjedniku Podružnice udruge ZB u Posušju gosp.Vjekoslavu Dragoji.
Broj mobitela – Vlado Marušić: 063-423-295 Broj mobitela – Vjekoslav Dragoje: 063-951-433
SirokiBrijeg.info
Gusjenice uništile desetine tisuća sadnica smilja u Hercegovini!
I dok se već tjednima priča samo o cijeni smilja, količinama koje će se prodati i novcu kojeg bi uzgajivači ove biljke trebali zaraditi, oni koji se bave ovim poslom naišli su zadnjih dana na velike probleme.
Naime, gusjenica koja napada ovu biljku proširila se po Hercegovini i u samo nekoliko dana nestalo je nekoliko stotina tisuća sadnica koje su trebale biti na tržištu za 30-ak dana.
– Ja sam izgubio oko 20 000 sadnica, a neki daleko više, čak i do 100 000 sadnica. Sada biljke prskamo preparatima koji se koriste protiv ovoga nametnika, ali nismo sigurni koliko će biti učinka. Naime, prirodna sredstva se koriste samo u slučajevima kada je gusjenica u početnoj fazi rasta, a u svim ostalim slučajevima se koriste kemijski preparati. Problem treba shvatiti ozbiljno i pokušati ga riješiti u samom početku – rekli su za Prvi.tv naši sugovornici.
Kolike su ukupne štete još uvijek nije poznato. Po svemu sudeći, radi se o desetinama, a možda i stotinama tisuća maraka. Ovo je prvo veliko upozorenje za sve one koji su u priču o smilju ušli sa stavom gdje se govori samo o berbi i novcu.
Plantažna proizvodnja smilja sve češća u Hercegovini!
Smilje iz Hercegovine je jedno od najkvalitetnijih na svijetu, koristi se u kozmetičkoj industriji i farmaciji. Od njega se prave eterična ulja koja završavaju na svjetskom tržištu. Zbog velike potražnje i dobre cijene mnogi se odlučuju za plantažnu proizvodnju.
Lazar Okuka iz sela Blace u opštini Berkovići čuo je da je potražnja za smiljem velika a cijena dobra, pa se odlučio zasaditi skoro 10 000 sadnica ovoga bilja. Kaže nije lako obrađivati hercegovačku zemlju ali nada se u dobre prihode već sljedeće godine.
„Posadili smo nešto smilja, pokušali pa kako će to uspjeti ko zna, prvi put se sadi. Sada je cijena dobra ako ostane ovako biće dobro. Smilje se žanje i prodaje u sirovo a cijena je sada 5 KM“ kaže poljoprivrednik Lazar Okuka i dodaje da je najveći problem navodnjavanje. I u Trebinju se počelo sa plantažnom proizvodnjom ove biljke, ima plantaža i sa oko 50 000 sadnica smilja. Cijena kilograma smilja ovoga ljeta dostizala je i 5 KM, otkupljuje ga sve veći broj proizvođača eteričnih ulja. Radovan Anđelić eterična ulja izvozi uglavnom u Evropu. Cijena jednog kilograma ulja iznosila je od 1600 eura pa naviše, kaže Anđelić.
„Tržište je Evropa uglavnom Francuska, Njemačka, Velika Britanija Švajcarska ali i Amerika i Japan. Sve je pokriveno odgovarajućim certifikatima o porijeklu“ kaže Radovan Anđelić za Herceg TV i dodaje da za jedan kilogram eteričnog ulja od smilja treba u prosjeku oko 750 kg smilja. Anđelić nam je rekao da se jedan kilogram eteričnog ulja od smilja proizvede za oko tri i po sata a ove godine njegovo preduzeće proizvelo je više od stotinu kilograma eteričnog ulja. Hercegovačko smilje ima komponentu koja je dobra protiv stresa dok francusko smilje ima više komponenti koje su vezane za parfeme.
„Hercegovačko smilje sadrži komponente koje su najbolje kada je u pitanju aroma terapija to je liječenje mirisima a francusko je najbolje za kozmetiku a i jedno i drugo idu u kreme protiv starenja pa je to vjerovatno i jedan od razloga što je potražnja baš velika“ kaže Radovan Anđelić. Priliv novca od plasmana prerađenih proizvoda u svijet sve je veći. I smilje postaje polako važna izvozna karta, prvenstveno Hercegovine, u kojoj polako zaživljava plantažna proizvodnja smilja. Uzgoj smilja više je zastupljen u Zapadnoj nego u Istočnoj Hercegovini. Osim smilja Anđelić otkupljuje još pelim, smreku, vrijesak i drugo bilje za proizvodnju čajeva, začina i eteričnih ulja.
Bojan Nosović Herceg Tv
Smilje, glavna priča Hercegovine, na simpoziju u Širokom i gradonačelnik najavio uzgoj smilja!
„Plantažni uzgoj i destilacija smilja u Hercegovini“
Kako ste već sigurno primijetili dragi čitatelji ABCportala na našim stranicama podosta prostora dajemo jednom novom radnom ili bolje reći poljoprivrednom zamahu koji je definitivno rođen u Hercegovini. Pogađate, radi se o plantažnom uzgoju smilja u Hercegovini koji je sa sigurnošću možemo reći zainteresirao tisuće ljudi, obitelji, udruga i slično, podjednako u svim mjestima Hercegovine. Nije nikakva tajna da će ovu godinu kršnu Hercegovinu prekriti milijuni sadnica ove trave koja bi doista mogla preporoditi Hercegovinu te joj udahnuti novi elan i dobru priliku za prosperitet i zaradu njezinog stanovništva. Jutarnje kave ili večernja druženja u Hercegovini više nisu rezervirana za razgovore o politici već za razgovore o novom hercegovačkom biznisu koji je osvojio i medijski prostor ali i mnoge ljude koji će se sigurno okušati u proizvodnji ovog ljekovitog bilja za kojeg stručnjaci tvrde da je debelo deficitaran u Europi i Americi te da sljedećih 20 godina neće doći do zasićenosti tržišta…
Slijedom tih najava i interesiranja javnosti za uzgoj smilja danas je u Širokom Brijegu u prepunom kinu Borak održan simpozij „Plantažni uzgoj i destilacija smilja u Hercegovini“. Simpozij je organizirala Udruga 'Natura' u suradnji s Gradom Širokim Brijegom. Valja napomenuti da je više stotina ljudi ostalo izvan kino dvorane jer nije bilo više mjesta unutra pa je za očekivati da će udruga Natura i Grad Široki Brijeg ponoviti u dogledno vrijeme ovaj simpozij u nekom većem prostoru kojeg sigurno ima u Širokom Brijegu.
Nakon uvodnih i pozdravnih riječi gradonačelnika Kraljevića koji je i sam najavio mogućnost da pokrene sa svojom obitelji uzgoj smilja na svojoj zemlji čime je izravno dao potporu svima onima koji će u jesen krenuti sa sadnjom sadnica smilja, zainteresirani su mogli čuti sve o ovoj temi iz usta eminentnih poljoprivrednih stručnjaka sa Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakultet Sveučilišta u Mostaru i Agromediteranskogi fakulteta iz Mostara. Bilo je riječi o važnosti analize zemljišta pri odluci o plantažnom uzgoju smilja, o organskoj gnojidbi u uzgoju smilja i perspektivi plantažnog uzgoja i destilaciji eteričnog ulja smilja. Također bilo je riječi i o tehnologiji plantažnog uzgoja smilja…
Prof. dr. sc. Ahmed Džubur je okupljenima objasnio stvari oko trenutnog stanja na tržištu smilja, rekavši da kad bi i cijelu Hercegovinu transformirali i posadili smiljem to ne bi bilo niti blizu dovoljno da zadovolji potrebe glavnih euro kompanija koje se bave proizvodnjom eteričnog ulja i sličnih stvari. Ne trebate strahovati za tržište i otkup ali puno pažnje treba posvetiti stručnjacima koji znaju i imaju dobre savjete za proizvođače. Hercegovina je Bogom dana zemlja za uzgoj ovog bilja i analize pokazuju da smo u samom svjetskom vrhu po uvjetima za uzgoj smilja. Hrvatski otok Cres je jedina destinacija koja ima nešto kvalitetnije uvjete za uzgoj. Profesor Džubur vjeruje kako je moguće da će smilje preporoditi Hercegovinu u svakom smislu. Smilje može uspijevati od 0 do 600 metara nadmorske visine, a pod nekim uvjetima može i do 800 metara nad morem.
Izvor: abcportal.info
Smilje umjesto Njemačke!
Smilje umjesto Njemačke. Na stotine Hercegovaca priprema se za sadnju smilja ove jeseni. Već sada se mogu čuti procjene da će tom eteričnom, ljekovitom biljkom, biti zasađeno skoro pola krševite Hercegovine.
Prava "smiljomanija" zahvatila je Hercegovinu i skoro da nema poljoprivrednika koji to ljekovito bilje neće ili ne želi saditi. U Hercegovini skoro svi pričaju o "cmilju", a općine raspisuju natječaje za koncesijsku dodjelu zemlje. Cijena od 5 konvertibilnih maraka po otkupljenom kilogramu smilja, ali i ona od 1.500 eura za litru destiliranog eteričnog ulja više su nego primamljiv razlog za uzgoj ove biljke. Premda kruže glasine kako jedna biljka daje kilogram cvjetova, stručnjaci tvrde da se radi tek o 300 grama i to, kako kažu, u "najboljem slučaju". Visoka cijena otkupa i svjetska potražnja za eteričnim uljem smilja pravi su magnet za uzgajivače.
Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH (GK FBiH), potvrđuje da je u posljednje dvije-tri godine sadnja smilja top-tema u Hercegovini, te da uzgajivači te biljke, ne samo da uzimaju u zakup općinsko zemljište, nego se vraćaju i ponovo obrađuju i vlastito, donedavno zakorovljeno i zapušteno zemljište. "Proizvodnja smilja znači i samozapošljavanje velikog broja, kako radno sposobnog tako i manje sposobnog, stanovništva, budući da se radi o procesu koji, pored teških, zahtjeva i lakše poslove", kaže Šantić za DW. Ističe da će koristi imati svi. "Uzgajivači ulaze u sustav plaćanja poreza, doprinosa, što znači punjenje proračuna jer plaćaju obveze čim imaju registriranu poljoprivrednu djelatnost", zaključuje on.
Hercegovački poduzetnici
Iako se čini da je priča o smilju, ili kako ga još zovu "immortelle" (besmrtan), novina, to ipak nije tako jer mnogi su, osim njegovih ljekovitih svojstava, još davno spoznali i njegovu ekonomsku vrijednost, pa su ga brali po hercegovačkim krševitim brdima kako bi zaradili za život. Blagodati i vrijednost smilja prepoznata je o novije doba, pa nekada divlja, samonikla biljka sada postaje prava, kultivirana, industrijska kultura.
Inženjeri Stipe Jukić i Nikola Rozić prije nešto manje od dva desetljeća prvi su u Hercegovini prepoznali ekonomski potencijal u ljekovitim hercegovačkim biljkama, a posebno u smilju. Krenuli su u podizanje plantaža i preradu ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, destilaciju eteričnih ulja, te uzgoj sadnica i sakupljanje i otkup samoniklog bilja. Danas su vlasnici poduzeća, uzgajaju autohtono hercegovačko smilje, a od hercegovačkog krša i makije su "oteli" i rekultivirali zemljište, pa tako imaju zasađenih 30 hektara. Pored toga, otkupljuju i destiliraju smilje, a cjelokupnu proizvodnju izvoze na američko tržište.
Smilju je dobro gdje drugim biljkama nije
"Smilje ne voli polje, nego krševito zemljište, kakvo je i njegovo prirodno stanište, pa je pogreška saditi ga na zemlji gdje su uspijevale voćke ili povrće jer neće imati kvalitetu kao ono koje raste u prirodnom staništu, dalje od prometnica i ekološki uzgojeno", pojašnjava Nikola Rozić za DW. Obojica ističu nužnost većeg konsultiranja struke i znanosti u ovoj 'smiljomaniji'.
Dok iz GK FBiH drže da masovna sadnja smilja ne bi trebala sniziti njegovu otkupnu cijenu zbog velike potražnje, ova dvojica već uigranih proizvođača ovom pitanju opreznije pristupaju. "Velika je potražnja za smiljem, ali ne zaboravimo da se i u Dalmaciji masovno krenulo s proizvodnjom. Stranci već uzimaju goleme količine zemlje u koncesiju za sadnju i ne trpe podizanje cijena. Pitanje je kako će to utjecati na proizvodnju u Hercegovini", komentira Jukić.
Inženjeri Stipe Jukić i Nikola Rozić - pioniri kultiviranog uzgoja hercegovačkog ljekovitog bilja
U smilju je budućnost?
Da budućim smiljarima stručni savjeti zlata vrijede potvrđuju i prvi neuspjesi. "Vrsta Helichrysum italicum, odnosno primorsko sredozemno smilje, ima vrlo ograničenu rasprostranjenosti, ali sadrži vrlo vrijedne komponente. No, imali smo slučaj da je čovjek, ne znajući, na cijeloj plantaži zasadio vrstu Helichrysum arenarium, odnosno pjeskovitim smiljem, koje nema posebnu farmaceutsku ili medicinsku vrijednost, i mogao ga je baciti", komentira za DW prof.dr. Ahmed Džubur sa Agromediteranskog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Smiljare koji možda računaju na pomoć kemije upozorava da će svi koji vrše destilaciju smilja od uzgajivača tražiti certifikat o organskom, biološkom uzgoju, jer bilo kakvo kemijsko tretiranje eterično ulje čini neupotrebljivim.
"Najbolja praksa je u zapadnoj Hercegovini gdje se kultiviraju ogromne kršne površine s makijom i gdje bukvalno melju kamen. Na takvom, potpuno neiskoristivom i pasivnom prostoru, može se dobiti smilje odličnih karakteristika", savjetuje profesor Džubur.
Čini se da škrti hercegovački kamenjar marljivim Hercegovcima opet nudi novu životnu nadu. Kako će završiti hercegovačka priča o ljekovitoj travi što cvjeta na užarenom suncu i raste skoro iz kamena, a u kojoj mnogi vide zaradu i konačno zaustavljanje iseljavanja stanovništva? "Ja ću ga posaditi, pa kud puklo-da puklo. Traži manje posla od povrća ili duhana, a cijena dobra", kaže Ivan iz Širokog Brijega koji će sa svojom obitelji pripremiti zemlju za jesenju sadnju. "Mislio sam ići u Zagreb ili u Njemačku gdje imam rodbinu, ali odlučio sam ostati i saditi smilje, pa što bude", zaključuje Ivan.